Crna Gora prije pokretanja procesa privatizacije treba da uradi širu „cost” benefit analizu, kako bi dobila adekvatan odgovor na pitanje da li treba privatizovati Luku Bar, ocijenio je za „Dan” inženjer Željko Ivanović.
Veoma je važno, kako je saopštio, da Crna Gora, pored uloge regulatora ima ulogu organizatora, koordinatora i kontrolora procesa na svojoj teritoriji.
– Time bi postigla „win-win” efekat i ubrzala svoj integracioni proces. Trebalo bi, dakle, formirati nacionalni tim za razvoj nove saobraćajne strategije i definisanja strateških odrednica od domaćih stručnjaka. To je jedan od prioritetnih zadataka u ovom momentu. Tim bi trebalo da priprema podatke pregovaračkom timu za ulazak u EU i da vodi računa o definisanju projekata kojim bi mogli da apliciramo ka EU fondovima, da daje stručne sugestije Savjetu za privatizaciju iz oblasti saobraćaja – poručio je Ivanović.
Država je lani bila blizu privatizacije Luke Bar, ali je na kraju odustala. Ivanović pojašnjava da su u mnogim državama ili primorske opštine ili država većinski vlasnici i upravljaju lukama, dok privatnici odrađuju samo dio lučkih poslova.
– Država treba da unaprijedi i ojača svoj transportni sistem kroz veće prisustvo države u tom procesu. Do sada smo koristili reducirani model koji u najvećem isključuje državu iz procesa, što samo po sebi ne garantuje održivost sistema, isključuje sprovođenje integracionih procesa sa strateškog aspekta, što je u suprotnosti sa aspekta projekta „VISION PLANETA”, koji je jasno definisao dalje smjernice razvoja zemalja regiona – kazao je on.
Pojasnio je da Crna Gora treba da odustane od „Landlord” modela upravljanja, a da umjesto njega vrati „Operating” model.
– Na način što će uspostaviti nacionalni bord za logistiku u cilju strateškog razvoja nacionalne logističke platforme, koju bi činile Luka Bar, kao jedan sistem u većinskom državnom vlasništvu, Željeznička infrastruktura, Montekargo, vodeći špediteri, budući robnotransportni centri Bar i Podgorica, budući Kontejnerski terminal Bijelo Polje, i budući distributivni centri Tivat, Nikšić, Podgorica i Berane. Povezivanje prva četiri elementa platforme bi predstavljalo prvu razvojnu fazu, a ostali bi se uključivali shodno razvoju. Upravljačko tijelo ove platforme bi bilo u okviru Vlade, sastavljeno od vladinih predstavnika, stručnjaka, logističkih provajdera, brodara, osiguravajućih kuća, informatičkih provajdera itd. Na vrhu bi bio bord direktora koji bi upravljao po „Core Supply Chain” modelu. Sistem bi bio koncipiran tako da i dalje forsira javno-privatno partnerstvo sa odnosom 51:49 odsto u korist države za sve učesnike u platformi. Država bi se pojavila kao regulator, organizator, koordinator i kontrolor, i garant kontinuiteta održivosti. Privatni parteri bi se pojavili kao investitori, realizatori, donosioci novih ideja i tehnologija, i marketing provajderi koji privlače nove komitente. Ovakav model bi značajno promijenio privredne prilike kod nas – istakao je Ivanović.
D.S.
Obavljaju 90 odsto trgovine
Ivanović je istakao da luke i pomorska privreda predstavljaju važne sisteme, koji zbog svoje ogromne ekonomske snage imaju sve važniju ulogu u nacionalnim privredama država.
– Za trećinu država luke obavljaju 90 odsto trgovine i učestvuju oko 30 odsto unutar evropskog saobraćaja. Promet robe u svjetskim lukama u ovom momentu premašuje deset milijardi tona svih vrsta tereta. U evropskim lukama je 2015. godine obim prometa iznosio 3,85 milijardi tona, ili više od 30 odsto svjetskog prometa, što evropski sistem luka rangira među najprometnije sisteme luka u svijetu. Promet u evropskim lukama raste po stopi u prosjeku za 2,2 odsto većoj od trenda rasta BDP zemalja EU, sa daljom projekcijom rasta do 3,2 odsto u odnosu na rast BDP. Jasno je da luke predstavljaju bitne generatore privrednog razvoja i da su predmet posebne pažnje sa privrednog, ekonomskog, logističkog i tehnološkog aspekta – naveo je Ivanović.